Sine, sreća je u malim stvarima…
Gledam te, sa kolikim sjajem u okicama gledaš u svoje autiće i puštaš ih niz svoju garažu da jure brzinom jakom. Gledam te i vidim koliko si samo srećan sa njima, kako te lako ispune radošću, kako si fokusiran na njih i ispunjen. Tako su mali, šareni, a tako te čine srećnim i zadovoljnim.
Gledam te i vidim ljubav, zahvalnost, osećam ponos i blagoslov jer sam tvoja mama. Ti šašavi dečače, zbog kog noćima ne spavam, koji mi bubne opne probi, zbog koga je naša kuća konstantno natrpana autićima, motorima, kamionima…Ti šašavi mišiću moj, zapamti da je tako dobro, jednostavno i lako nastaviti tu igru i dok budeš odrastao, kada postaneš veliki dečko i budeš zreo…
Zrelost je drugačija od odraslosti sine moj, odrastao može biti svako, ali biti zreo je umeće jedno veliko. Saslušaj taj maleni glas u sebi dok rasteš i nepuštaj ga, ne guši ga i ne sklanjaj ga iz sebe. On će ti pomoći da nastaviš maštati, graditi svoj svet i održavati tvoje nade, snove, život. Igraj se i kada budeš veliki, ne prestaj ni zarad drugih, ni zarad mene…
Da su mami govorili da je moguće maštati i kada si zreo, mama ne bi odlučila brzinom munje odrasti i biti ozbiljna…mami je trebalo vremena da se vrati sjaju sreće, zahvalnosti i ljubavi. Još uvek mamin put traje, ali mama napreduje i to zbog vas radi.

Sine, sreću čine male stvari…
Poput šetnje sa dragom osobom, snega i hladnog vazduha koji šiba oko nas, zvezdanog neba prosutog po plavoj beskonačnosti. Sreća je i omiljena hrana, voda, lenčarenje na terasi, gledanje drveća, ples, gitara, vino, društvo, voljeni…
Sreća je svako novo saznanje, razumevanje, oprost. Oprost je neizostavni deo sreće ne zaboravi to, dok ti oprost drugima i sebi ne bude u životu, ni sreće neće biti. Jer kada razumeš situacije i ljude oko sebe, oprostićeš im sa lakoćom i eto tvoje sreće sine, sama će ti doći. A kada sve to imaš, tada ti sine svaki problem ili loša situacija nosi putkaz da iza njega ide samo još sreća veća.
Kada bolje razmislim, ona nikada ni ne ide od nas, samo je mi ne vidimo od ljutnje, nerazumevanja, jurnjave i buke. Hvala ti sine što mi svaki dan pokažeš i ukažeš kako je lako biti srećan, hvala ti što si me vratio mojoj sreći. Videh i osvestih kako mi samo malene stvari pravu sreću dadoše.
Zato sine, prenesi i drugima, svojoj braći, svojim sestrama da se sreća ne traži, da je ona svuda oko nas. I ne zaboravi sine: sreća je u malim stvarima, poput smeha, mira, letnje kiše, dobre komedije, slanog mora, visokih planina…
Ne zaboravi sine, zaslužuješ to, srećno se igraj čitavog života.



